Od davnina je suncokret sa svojim žutim laticama poznat kao simbol sunca, ljeta, sreće i vedrine, pa tako i raste u samo ljetno vrijeme.
I samo njegovo ime Helianthus, koje se koristi u botanici, potječe od grčke riječi helios što znači sunce. Poznato je da se suncokret rano ujutro okreće prema Suncu i prati ga do njegova zalaska.
Potječe s jugozapada sjeverne Amerike, Perua te Meksika. Prije 3000 godina bio je neizostavna namirnica u prehrani Indijanca, a Maje su ga poštovale kao simbol svjetlosti i plodnosti. U Evropu su ga doveli Španci početkom 16. vijeka, osvajanjem američkog kontinenta, pa su tako prvi suncokreti procvjetali u madridskim botaničkim vrtovima.
Da suncokret nema samo lijep izgled, nego i ljekovita svojstva, te se svi njegovi dijelovi mogu u potpunosti iskoristiti, znali su to Indijanci koji su jeli sjemenke, lišće i korijen, te pili čaj od latica, nanosili suncokretovo ulje na kosu i tijelo.
Latice suncokreta u narodnoj se medicini koriste za pripremu čaja i tinktura. Čaj od suhih latica suncokreta odlično je sredstvo za snižavanje temperature, a tinktura suncokreta rastvorena u vodi može se upotrijebiti za ispiranje usta prilikom upale grla, dušnika i krajnika.
Sjemenke suncokreta bogate su bjelančevinama te po sadržaju ne zaostaju mnogo od mesa. Iznimno su bogate uljem. U 100 grama sjemenki nalazi se oko 23 grama bjelančevina, 49 grama masti, 12 grama ugljikohidrata, te šest grama biljnih vlakana. Dok, 25 grama sjemenki zadovoljava dnevne potrebe organizma za vitaminom E. Zreli suncokret može sadržavati i do pola kilograma sjemena.
Za grickanje je najbolje koristiti sirove ili svježe sjemenke, ali možete ih i malo popržiti ili osušiti te koristiti za razne druge pripravke u kuhanji. Za dobivanje ulja najbolje su crne sjemenke, a za grickanje sivo-bijele. Dokazano je da sjeme suncokreta sprečava povećanje kolesterola u krvi, poboljšava rad štitne žlijezde i normalnu funkciju kože, jetre i bubrega.
Izvor: Faktor.com
Nema komentara:
Objavi komentar